Kardiovaskularne bolesti su tihi ubojica koji se može spriječiti

Možete li nam reći što vas je motiviralo da se specijalizirate u kardiologiji?

Darko Vujanić, dr.med. : Kardiologija me oduvijek fascinirala zbog svoje kompleksnosti i važnosti. Srce je vitalni organ, a njegova funkcija utječe na cijelo tijelo. Razumjeti i liječiti srčane bolesti znači direktno utjecati na kvalitetu i duljinu života pacijenata. Moja želja je uvijek bila pomoći ljudima da žive duže i zdravije, a kardiologija mi pruža upravo tu priliku.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Možete li nam reći nešto više o tome zašto su ove bolesti tako raširene?

Darko Vujanić, dr.med. : Kardiovaskularne bolesti su danas vrlo raširene zbog kombinacije nezdravog načina života, stresa, loše prehrane, fizičke neaktivnosti i pušenja. Uz to, starosna dob i genetska predispozicija također igraju važnu ulogu. Moderni način života, s puno sjedilačkih aktivnosti i konzumacijom brze hrane, dodatno povećava rizik. Problem je i u tome što mnogi ljudi ignoriraju rane znakove bolesti ili ne poduzimaju mjere prevencije na vrijeme.

Koji su to rani znakovi na koje bi ljudi trebali obratiti pažnju?

Darko Vujanić, dr.med. : Najčešći rani znakovi kardiovaskularnih bolesti uključuju bol u prsima, posebno pritisak ili nelagodu koja se može širiti u ruke, leđa, vrat ili čeljust. Otežano disanje, vrtoglavica, osjećaj slabosti i umora bez jasnog razloga također su indikatori da nešto nije u redu. Oticanje nogu, posebno gležnjeva, i nepravilnosti u srčanom ritmu, poput preskakanja otkucaja, također su znakovi na koje treba obratiti pažnju. Ako netko doživi ove simptome, važno je odmah potražiti liječničku pomoć.

Koje preventivne mjere biste preporučili kako bi se smanjio rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti?

Darko Vujanić, dr.med. : Prevencija je ključna. Prvo i najvažnije, treba se pridržavati zdrave prehrane koja uključuje puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe, uz smanjen unos zasićenih masti, soli i šećera. Redovita tjelesna aktivnost, barem 30 minuta dnevno, pet puta tjedno, također je izuzetno važna. Prestanak pušenja jedan je od najučinkovitijih načina smanjenja rizika, dok kontrola tjelesne težine, krvnog tlaka, šećera i kolesterola također igra ključnu ulogu.

Što biste rekli pacijentima koji već imaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest? Koji su vaši savjeti za njih?

Darko Vujanić, dr.med. : Pacijentima s dijagnosticiranom kardiovaskularnom bolešću savjetovao bih da se strogo pridržavaju uputa liječnika. Redovito uzimanje propisanih lijekova, redoviti pregledi i promjena načina života mogu značajno poboljšati prognozu. Važno je da pacijenti budu proaktivni u svom liječenju, postavljaju pitanja i razumiju svoju bolest. Također, podrška obitelji i prijatelja može biti vrlo korisna u procesu oporavka i prilagodbe.

Kako vidite budućnost kardiologije i liječenja kardiovaskularnih bolesti?

Darko Vujanić, dr.med. : Budućnost kardiologije je vrlo obećavajuća. Tehnološki napredak, poput novih lijekova, uređaja za praćenje rada srca i neinvazivnih dijagnostičkih metoda, značajno će poboljšati način na koji liječimo kardiovaskularne bolesti. Personalizirana medicina, gdje će se liječenje prilagoditi svakom pojedinom pacijentu na temelju genetskih i drugih osobnih faktora, također ima veliki potencijal. No, bez obzira na sve ove inovacije, prevencija će i dalje biti najbolji lijek.

Imate li za kraj neku poruku našim čitateljima?

Darko Vujanić, dr.med. : Moja poruka je jednostavna: brinite o svom srcu. Mala promjena u načinu života može napraviti veliku razliku. Redoviti pregledi, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i izbjegavanje štetnih navika su ključni za zdrav život. Čuvajte svoje srce, jer srce je ono koje vas održava živima.

Vezane vijesti